Jug Srbije u nakovnju između Beograda i Prištine

Novinari srpskih redakcija slažu se da je potrebna veća integracija Albanaca, a da je to pitanje bilo regulisano ranije ne bismo imali oružani konflikt u regionu

BUJANOVAC, 7. mart 2016. (Titulli) – Puna integracija Albanaca možda bi sprečila oružani konflikt na jugu Srbije 2000-2001, smatraju poznavaoci prilika.

 

Danas je integracija politički problem, a novinari iz medija na srpskom jeziku kažu da država Srbija nije uradila koliko treba da Albance prizna za punopravne građane, i da se albanska manjina u Srbiji koristi za velike igre između Beograda i Prištine.

Nikola Lazić, urednik u Vranjskim novinama i osnivač portala „bujanovačke.co.rs“ kaže da je integracija Albanaca u državnim organima pitanje od koga zavisi opšta situacija na jugu Srbije.

-Kad kažemo integracija, suština tog problema je koliko država Srbije priznaje Albance sa juga Srbije kao svoje ravopravne građane. Ja imam utisak da to još uvek nije slučaj iako Albanci čine trećinu ili gotovo trećinu populacije u Pčinjskom okrugu“, kaže Lazić.

Prema njegovim rečima, integracija nije kad neko dobije radno mesto u opštini ili nekoj državnoj službi ili instituciji, pa da kažemo da je taj čovek integrisan.

Mislim da je integracija Albanaca u institucije sistema pitanje svih pitanja na jugu Srbije – kaže Radoman Irić

-Taj čovek će biti integrisan tek u onom momentu kad oseti državu Srbiju kao svoju. Ja sad ne govorim da je to problem kod Albanaca, kao što većina u Srbiji govori da Albanci ne priznaju Srbiju kao svoju zemlju, ali da se pitamo šta je država Srbija uradila za njih -dodaje urednik Vranjskih, Nikola Lazić, novinar iz Bujanovca.

Novinar iz Vranja, Radoman Irić, saradnik brojnih nacionalnih medija u Srbiji tokom svoje karijere, kaže da ne možemo ni o čemu drugom razgovarati dok se to pitanje ne reši, prema proporcionalnom broju stanovnika.

-Mislim da je integracija Albanaca u institucije sistema pitanje svih pitanja na jugu Srbije. Da smo od 95. do 99. imali regulisano to pitanje, ne bismo imali ono što smo imali, a imali smo ono najružnije -rat i krv – kaže Irić.

On smatra da iako je u lokalnim institucijama balans više-manje uspostavljen, ostaje problem sa državnim institucijama, a država treba da stvori uslove da se na tom planu nešto promeni.

Imam utisak da je jug Srbije talac u odnosima Beograda i Prištine -smatra Ljiljana Stojanović 

-To je bilo predviđeno vladinim Programom za rešavanje krize na jugu Srbije, međutim posle smrti prvog demokratskog premijera, Zorana Đinđića, prvo Koštunici, pa Cvetkoviću, i svim kasnijim premijerima to nije bilo prioritetno pitanje – smatra Irić.

Urednica portala „Jugpress“ iz Leskovca, Ljiljana Stojanović, smatra da je integracija veoma važna tema, ne samo za Albance koji žive u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa, nego i za samu državu i njen većinski narod.

-Jer, prosto, integracija jeste način da manjinska zajednica ostvari svoja prava, međutim integracija jeste i način da država i većinski narod pokaže da je spreman da i manjinskim zajednicama pruža sve ono što ima on sam – kaže Liljana Stojanović za Titulli.

Ona smatra da je veoma važno da Vlada Srbije nastavlja razgovore oko ovog procesa koji je zastao.

„Mislim da je najvažnije da relevantni ljudi iz države i albanske zajednice sednu i razgovaraju, jer to je jedini način da se dođe do sigurnih rešenja. Sa druge strane, mislim da postoji veliki problem da se albanska zajednica na jugu Srbije možda koristi u velikim igrama između Beograda i Prištine. Čini mi se da je Albanska zajednica ponekad talac tih odnosa – kaže na kraju Ljiljana Stojanović, koja duže vreme prati dešavanja u ovom regionu.




3 thoughts on “Jug Srbije u nakovnju između Beograda i Prištine

  1. Pera

    Zanimljiva tema, koju, pored Albanaca, izbegavaju skoro svi. Albanci su u lokalu zastupljeni prilično, možda i više nego što je potrebno (čini mi se da su malo preterali sa upošljavanjem). Definitivno, svi stanovnici naše zemlje bi trebalo da budu prisutni u svim porama društva, ali pored nacionalnog ključa bi trebalo da postoji bar još nešto, pa neka to bude stručnosto, poznavanje srpskog jezika itd. Ovako imamo slučaj da npr. medicinske sestre ne znaju srpski jezik (požalio mi se lekar iz Preševa), pa je pitanje kako one mogu da obavljaju posao i kako su položile stručni, tj. državni ispit, a o diplomama i znanju da ne govorim…Još nešto, ako su Albanci svesno doveli sebe u situaciju da ih zvanično u Bujanovcu ima 1500 (možda sam lupio brojku), trebalo bi i da snose određene posledice. Poenta je da i oni moraju da učestvuju na popisu, iz više razloga, pa da onda vidimo koliko ih čega procentualno sleduje. Ovako, oni rade šta im se prohte, pozivaju na secesiju, ne učestvuju u popisu i traže da budu svuda zastupljeni i poštovani. Za početak bi bilo dobro da se npr. uskrati pravo glasa onome ko ne učestvuje na popisu ili da im se ne izdaju lična dokumenta, i uskrati sve ono što država pruža – zdravstvo, prosveta…logično je, ako te nema na popisu, ne postojiš.
    Bilo bi dobro da na portalu objavite šta je ono što Albancima smeta, u čemu ne učestvuju, koje su to pozicije i zašto im je uskraćeno. Trebalo bi da sve to znamo, kako ne bismo dozvolili da nam se neke neprijatne situacije ponove i kako bismo počeli da razumemo njihove potrebe i probleme.

    Reply
  2. Bujanovcanin

    ZA UREDNIKA Vranjskog, Nikola Lazića
    „ali da se pitamo šta je država Srbija uradila za njih -dodaje urednik Vranjskih, Nikola Lazić“,a ja da te pitam tebe malo im je Srbija dala dozvolila im trgovinu drogom,oruzjem,neplacanje struje poreza itd. Od 192 zemlje na ovom svetu(trenutno) spadamo u veoma mali broj zemlje ko je dao pomilovanje teroristima koji su se borili protiv Srba i prolili SPRSKU KRV (2001g).Imaju blizu 19 spomenika OVPMB takodje iznad svakog spomenika vijori se zastava,a sta je problem jedan sto nije u centru Preseva.Koja zemlja po tebi Nikola bi dala teroristima pomilovanje zatim da podizaju spomenike teroristima u Srbiji, Pcinjski okrug je jos uvek Srbija.2001g pobedili su na izborima zahvaljujuci Nebojsi Covicu koji je produzio glasanje u Bujanovcu ceo noc,a tI Nikola gde si cuo da se produzuje glasanje za predsednika,a glasanje se zavrsava u 21h.Sve novine u Srbiji su tada javljali kako je moguce da se produzi glasanje a kad su dobili vlast posle su novine pisale kako su prijavljivali umrle ljude sa spomenika samo da bi pobedili. Pa gospodine Nikola Lazicu gde to ima??? Za 15g njihove vlasti sve puteve su izgradili gde zive (albanci),a kakvi su nasi putevi u selima gde zive Srbi???Drugo koliko su samo pare oprali i dr.Za centar koji je bio najlepsi u Pcinjskom okrugu pitao li je neko Srbe da li hocemo renoviranje ili ne kao i za bilo sta drugo? Srusise napravise rupu od centra..O kakvim pravima Nikola ti pricas da nemaju Albanci ovde kad imaju vise od nas.Nisu oni nacionalna manjina vec smo mi postali.Znas li kakva prava imaju Srbi u Albaniji Nikola?Istrazi malo… Kako mislis da se osecaju gradjaninom ove zemlje kad su se Oktobra 2015 okupili u centru i govorili rasisticke poruke UBIJ ZAKOLJI DA SRBIN NE POSTOJI i to na teritoriji SRPSKE ZEMLJE pa gde to ima ko je bio posle toga kaznjen?Za ovakve poruke u nekoj drugoj zemlji letela bi glava. Lepo se kaze u drugim zemljama ako ti se ne svidja ovde vrati se odakle si dosao ili nadji bolje mesto za zivot prema tome ako im se ne svidja ovde molim lepo nazad odakle ste dosli. Ako je ovo Demokratija nadam se da cete objaviti komentar.

    Reply
    1. Bujanovačke Post author

      Не волим да одговарам на коментаре, па нећу ни сада да заузимам простор, осим неколико редова: Ово јесте демократија, бар на Бујановачким. Нико не треба да иде или да се враћа или да долази, било где и било откуда. Ми не живимо у Албанији, не живимо ни на Косову, већ у Србији, и као већински народ дужни смо да мањинама обезбедимо, или да се бар залажемо за то, оно што наши сународници немају у другим земљама. То је, једноставно, наша дужност, као што нам је и дужност да се боримо за бољи статус сународника у другим земљама у окружењу и, како се то каже, на просторима бивше СФРЈ. Хвала што нас пратите!
      Никола Лазић

      Reply

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *