Šta iritira Albance

Dok albanski lideri najavljuju da će problem integracije pokušati da otvore u parlamentu, predstavnici vlade i lokalnih srpskih lidera smatraju da upravo stalno pozivanje na kršenje prava koči ovaj proces

 

Pitanje integracije Albanaca u državne institucije, ili ono što se u međunarodnim dokumentima naziva participacija manjina u procesu donošenja odluka u državnim i javnim institucijama, dežurni je problem na jugu Srbije. Manje ili više na ovom problemu se svi saplićemo još od 2001. godine i takozvanog „Čovićevog plana“. Zašto je to tako? Ko su danas kočničari integracije Albanaca? Ima li šansi da se stvari pokrenu? Šaip Kamberi, narodni poslanik i funkcioner Partije za demokratsko delovanje (PDD), dugo se bavi ovom problematikom:

– Da, pitanje brže integracije u institucije sistema osnovno je pitanje za blizu 60.000 Albanaca u Bujanovcu, Preševu i Medveđi. Taj problem traje od 2001. godine, kada je Programom Vlade Srbije bilo predviđeno da se to pitanje reši u roku od 24 meseca posle demobilizaciji bivše Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) – konstatuje Kamberi.

PITANjA U PARLAMENTU

On podseća da je ovaj proces krupno pitanje koje zahteva ne samo novac, već nešto mnogo važnije: političku volju vlade u Beogradu. Kaže da je vreme pokazalo da je na svim nivoima sistema nedostajala baš politička volja.

Ipak, Albanci, i građani i političari, kažu da ne mogu da prihvate da danas, 13 godina posle, proces uopšte nije ni pokrenut. Ili, ako je negde i pokrenut, to je više simbolično. Posebno im teško padaju izgovori da Albanci nemaju kadrove za integracije i da je to razlog što proces tapka u mestu. Kamberi u tom kontekstu kaže da Albance posebno iritira nekorektno ponašanje države prema njihovim zahtevima.

– Vlada Srbije i danas Albance u Bujanovcu, Preševu i Medveđi posmatra kroz izveštaje bezbednosnih institucija države, a ne kroz prizmu manjinskih prava. Mi  takav odnos zvaničnog Beograda nikako ne možemo da prihvatimo. Zato ćemo se zalagati da se ovo pitanje ozbiljno postavi na dnevni red parlamenta. Mi smo ga inače pokrenuli pre godinu dana onim programom od sedam tačaka sa kojim smo upoznali i vladu u Beogradu i sve međunarodne institucije – kaže Kamberi.

I Galip Bećiri, predsednik Nacionalnog saveta Albanca (NSA), za, kako kaže, spor  proces integracije, krivi državu, odnosno republičku vlast. On kaže da se odugovlačenje od 13 godina ne može ničim opravdati i da bi međunarodna zajednica mogla i morala albansku zajenicu da zaštiti ovakve  diskriminacije.

– Najbolji primer čudnog odnosa prema Albancima  jeste podatak da je država za rad NSA prošle godine odvojila 16,5 a ove 13,2 miliona dinara. Sa tim sredstvima treba da isplatimo zarade osam zaposlenih i da finansiramo projekte u kulturi, informisanju i obrazovanju, što je nemoguće.

I Bećiri kaže da će zahtev od sedam tačaka koji je upućen Beogradu uskoro doći na dnevni red državnih organa u Srbiji, jer su svi zahtevi, koji su navedeni u dokumentu, apsolutno kompatibilni sa domaćim zakonodavstvom i zakonodavstvom Evropske unije.

– Bez obzira  – nadovezuje se Kamberi – kakav će biti „doček“ tog novog zahteva, mi smatramo da je baš Skupština Srbije mesto gde treba pokrenuti ova pitanja. Kažem „doček“, jer smo svi videli kako smo nedavno prošli, kada sam ja u Skupštini pokrenuo jedno od najhumanitarnijih pitanja – snabdevanje besplatnim udžbenicima  albanskih učenika od prvog do četvrtog razreda, kao što imaju i njihovi vršnjaci u celoj Srbiji.

Podsetimo, tada je premijer Vučić žestoko replicirao Kamberiju rekavši mu da pozove svoje sunarodnike da počnu da plaćaju struju.

Skender Destani, zamenik predsednika opštine Preševo, kaže da je takozvani „Čovićev plan“ iz vremena krize 2001. godine, doveo do određene relaksacije odnosa. Međutim, konstatuje Destani, u nastavku tog procesa, izostale su potrebne i neophodne mere države.

– Naravno da je to bila nečija želja. Zbog toga je danas u ove tri opštine ekonomska situacija više nego katastrofalna. Vidite šta danas rade mladi. Kako im država ne nudi ni tračak nade, bilo kakvu perspektivu, bilo kakav posao, mladi iz celog regiona odlaze u svet tražeći sebi perspektivu – kaže Destani, koji je lider Demokratske unije Doline (DUD)

ALBANCI PRETERUJU

Svako pojavljivanje pred medijima predsednik Koordinacionog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđu, Zoran Stanković koristi da istakne da država Srbija čini mnogo na afirmaciji prava Albanaca i njihovom uključivanju u državne institucije. On tu tvrdnju potkrepljuje sa više informacija, a u prvi plan uvek stavlja podatak da je za ovih 13 godina Srbija u ove tri opštine investirala je 75 miliona evra, a prošle godine, mimo drugih davanja, još 260 miliona dinara. On podseća da je otvaranje Porodilišta u Preševu koštalo milion i po evra, koliko i otvaranje odeljenja Ekonomskog fakulteta u Bujanovcu. Zatim, da 250 srednjoškolaca i preko 30 studenata imaju redovne stipendije ove države.

– Istina je ipak da ima tu i tamo nekih sitnih stvari koje nismo rešili iz ovih ili onih razloga, ali mislim da su ta pitanja albanski lideri predimenzionirali i često ih, bez argumenata, koriste da bi optužili državu i pojedince  – kaže Stanković.

Slično razmišlja i Stojanča Arsić, zamenik predsednika opštine Bujanovac. On ističe da pojedini albanski lideri veoma vešto preteruju u svojim zahtevima koristeći pri tom i najmanje propuste države da se s njom obračunaju.

– Ja se pitam kako oni nisu svesni da takvim iritiranjem u stvari samo koče sve političke procese na jugu Srbije, pa i proces integracije Albanaca u institucije sistema. Mislim takođe da se situacija na jugu neće bitnije promeniti dok se ovde ne izvrši jedan temeljit popis stanovnika pod nadzorom međunarodne zajednice – kaže Arsić.

Šaip Kamberi kaže da će sledeća godina biti jako značajna za jug Srbije, jer će se otvoriti razgovori o poglavljima 23. i 24. o pristupanju EU.

– Ta nas činjenica posebno  ohrabruje, jer je u njima set pitanja o ljudskim i manjinskim pravima. Od Beograda se naravno očekuje konstruktivan prilaz toj materiji, jer mi danas na terenu imamo državne institucije koje su i posle 13 godina etnički čiste. To nije uredu. To iritira normalne ljude – kaže Kamberi.




Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *