Na današnji dan umro Drug Tito


Bujanovac, Beograd, 4. maj 2022. (Foto RTS snimak ekrana)-Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan (4. maj 1980) pre 42 godine u Ljubljani.

U anketi Bujanovačkih na današnji dan prošle godine, stotine čitalaca napisalo je da je Tito najveći državnik koga smo imali i da današnji političari “ne bi mogli ni travnjak da mu kose”.

Tito je u bolnicu primljen januara te godine a od februara pa do smrti bio je u veštačkoj komi kada mu je, zbog problema sa cirkulacijom, amputirana noga.

Oni stariji sećaju se da je vest o njegovoj smrti drhtavim glasom saopštio spiker Televizije Beograd Miodrag Zdravković.

„Umro je drug Tito. To su večeras saopštili Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije“, glasila je vest koja je odjeknula u celom svetu.

Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sutradan Plavim vozom iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.

Tri dana kasnije, na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta. Bio je to najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. veku.

Na sahrani su bili i Margaret Tačer, potpredsednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, švedski kralj Karl XVI Gustav…

Tito je sahranjen u Kući cveća na Dedinju, gde od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka.

Kako prenosi portal RTS, Josip Broz Tito je rođen u Kumrovcu u tadašnjoj Austrougarskoj 7. maja 1892. godine. Postao je u to vreme najmlađi vodnik austrougarske vojske, a za vreme Prvog svetskog rata su ga ranili i zarobili Rusi, pa je završio u radnim logorima u Rusiji.

Nakon Oktobarske revolucije, 1920. godine vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i u Zagrebu se učlanio u Komunističku partiju.

Po izbijanju Drugog svetskog rata, postao je vođa Partizanskog pokreta otpora, a nakon njegovog završetka lider Jugoslavije u kojoj je uspostavljen novi društveno-politički poredak.

Bio je predsednik Vlade od 29. novembra 1945. godine, a posle 1953. predsednik Saveznog izvršnog veća i predsednik Republike. Kada su godinu dana kasnije te dve funkcije razdvojene, ostao je do kraja života predsednik Republike, a od 1974. godine i predsednik Predsedništva SFRJ.

Imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslovenske narodne armije. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, čiji je jedno vreme bio i generalni sekretar.




Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *