Učenice treće godine smera Carinski tehničar u okviru sekcije „Virtuelna privreda“ bavile su istraživanjem navika u zaduživanju i štednji kod gradjana Bujanovca.
Istraživanje je radjeno u periodu od 15 -30.novembra, a ispitanici su bili pripadnici oba pola, zaposleni i nazaposleni, svih starosnih doba i obrazovnih strukutura.
Na osnovu obrađenih rezultata ankete sazanjemo da preko 92% gradjana Bujanovca ima kontakt sa bankama i on se uglavnom odnosi na posedovanje tekućeg računa. Na pitanj Da li štedite, 51 % je odgovorio pozitivno, 30 % štedi u bankam, a ostatak ispitanika štedi kući. Kao razlog zašto ne štede ispitanici ističu nedostatak novca i nepoverenje u banke. Najveći broj ispitanika štedi u bankama što pokazuje da građani imaju poverenja u nacionalnu valutu. Savet svih ispitanika je da treba štedeti kada god uslovi dozvole.
Što se kreditiranja tiče od ukupnog broja ispitanika 92 % njih ističe da je trenutno zaduženo u banci. Najčešći vid zaduživanja je u obliku dozvoljenog minusa po tekućem računu. Svi ispitanic se slažu da su kamatne stope na kredite veoma visoke. Kao razlog za zaduživanje uglavnom navode da im mesečna primanja nisu dovoljna za pokrivanje tekućih troškova.
Učenic ističu da se prilikom ugovaranja štednje i zaduživanja mora voditi računa o visini nominalne i efektivne kamatne stope.
Nominalna kamatna stopa (NKS) je ona kamata koja se na reklamama prezentuje velikim slovima, u krupnom planu. Ona je takozvana “osnovna” kamata koja predstavlja cenu kredita koju plaćate i definisana je u ugovoru o kreditu koji potpisujete sa bankom. Kada uzmete kredit, na uzetu glavnicu će se obračunati kamata u skladu sa ugovorenom nominalnom kamatnom stopom i tu neće biti nikakvih iznenađenja.
Efektivna kamatna stopa (EKS) se na reklamama prikazuje sitnim slovima, najčešće negde u dnu ekrana i ona je zapravo najbitnija cifra. Zašto postoji potreba da se prikaže EKS? Zbog načina poslovanja banaka i dodatnih obaveza koje banke nameću svojim klijentima prilikom uzimanja kredita, postoje dodatni troškovi za klijente koji su vezani za kredit, a koji nisu kamatna stopa. Na primeru jednog stambenog kredita, banka može tražiti od klijenta da plati i troškove obrade kredita, troškove administracije kredita, troškove puštanja kredita u promet, upis hipoteke, trošak životnog osiguranja za vreme trajanja kredita i razne druge troškove koji zavise od toga u kojoj banci uzimate kredit.
Sve u svemu, najbitnija stvar u kontaktu sa bankama je poznavanje procedura i obračuna koji se primenjuju, kako bi ste na najbolji mogući način procenili svoje mogućnosti i poziciju. Velika pomoć mogu biti i kreditni kalkulatori koji postoje na mnogim sajtovima.
