Prelomi, šamari, modrice: Izveštaj o policijskoj brutalnosti na protestima
17. July 2025.
Ilustracija: Zoran Miodrag
Bujanovac, Beograd, 17. jul 2025. – Prelomi, modrice, šamaranje…Preko 30 slučajeva prekomerne upotrebe sile od strane policije nakon protesta na Vidovdan 28. juna i tokom blokada koje su usledile narednih dana zabeležio je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) analizom društvenih mreža i medija i izjava žrtava.
Kako navodi CINS, većina incidenata je snimljena, ali iz Sektora unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nisu dobili odgovore da li su pokrenuti postupci protiv policajaca koji su eventualno prekoračili ovlašćenja.
Fotoaparat, novinarska akreditacija i prsluk.
Na taj način Aleksa Stanković, 22-godišnji student istorije, sebe obično obeležava na protestima i blokadama na kojima fotografiše, kako bi jasno stavio do znanja da kao fotoreporter izveštava sa ovakvih događaja.
Sa sobom nosi i malu kameru koju je uključio i na jednoj od blokada, 2. jula posle ponoći.
Stajao je na uglu Ruzveltove ulice i Kraljice Marije kada je video da trojica policijskih službenika u uniformama, sa fantomkama i šlemovima, idu ka njemu.
„Odlučio sam da napravim korak unazad kako se ne bismo sudarili i ne bi nastala ta vrsta problema. Tu sam video da se on direktno zaleće u stvari na mene. Njegovom levom nogom gazi moju desnu nogu, gde me pita za ime i prezime“, kaže Aleksa u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).
Nakon što se predstavio i rekao da je iz medija, kaže da je njihova reakcija izgledala kao da znaju ko je i šta je.
„Okrenuo se ka kolegama i ponovio moje ime i prezime i rekao je da pođem sa njim.“
Tada su mu naredili da isključi kameru i snimak se završava. Potom je, kaže Aleksa, ušao u policijski kombi, odnosno maricu.
Prema njegovim rečima, policajci su mu pretili i šamarali ga uz konstataciju „da im je napravio ogroman problem sa video snimkom“. Reč je o snimku koji je napravio nekoliko dana ranije, a na kom se vide policajci koji dobacuju devojci koja prolazi pored njih i pogrdno je komentarišu.
Šamarali su ga, kaže, naizmenično dvojica policajaca.
Memorijsku karticu iz fotoaparata su polomili, a potom su mu tražili da izbriše svoj Instagram profil.
„Na moj odgovor da ja to ne znam, on je krenuo da ludi, upao je u neku vrstu histerije. Uzeo je moju glavu i više puta je udario o prozor vozila. Njegovom desnom rukom udarao je moju desnu stranu glave. Ja sam izbrojao do 10 udaraca, sad plus-minus“, priča Aleksa
Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP) izjavila je za CINS da je ova organizacija do sada podnela 15 krivičnih prijava zbog policijskog nasilja, a očekuju da će ih biti još, jer im se građani i dalje javljaju za pomoć.
„Svi ljudi koji su nam se obratili pretučeni su od strane policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija, bez oznaka i sa fantomkama na glavi. Bili su na pogrešnom mestu u pogrešno vreme – dok je prolazio kordon ili se okupljao veliki broj ljudi“, rekla je Radivojević.
Ona je upozorila da mnogi takvi slučajevi ostaju nerešeni jer institucije ne reaguju na vreme, što često dovodi do zastarevanja i nemogućnosti utvrđivanja krivične odgovornosti. Poseban problem, kako kaže, predstavlja i sporost tužilaštva – audio i video snimci iz policijskih stanica brišu se posle 30 dana, a ako se u tom roku ne izda nalog za njihovo pribavljanje, dokazi zauvek nestaju.
„Ako tužilac ne reaguje, dobijemo odgovor: ‘Trebalo je ranije, snimke čuvamo samo 30 dana’“, navela je Radivojević.
Dodaje da su izveštaji o upotrebi sile koje sastavljaju policajci često identični – „kao da su kopirani“, te da kolege retko svedoče jedni protiv drugih.
„Utvrđivanje krivične odgovornosti je izuzetak, a i tada kazne budu uslovne, uglavnom šest meseci, kako bi zadržali posao. Time se zatvara krug nekažnjivosti“, zaključila je Radivojević.