NATO bombardovanje, 27 godina kasnije: Na jugu najviše stradalih civila

Fond za humanitarno pravo 2014. objavilo popis stradalih (Foto snimak ekrana)

Bujanovac, 24. mart 2026. – Vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno na Srbiju i Crnu Goru, počeli su na današnji dan 1999. godine. Bombardovanje je trajalo 78 dana. Kako su Bujanovačke objavile, centralna državna manifestacija obeležavanja 27 godina od početka bombardovanja biće održana u Vranju, a najavljen je dolazak predsednika države Aleksandra Vučića.

Ne postoji precizan zvaničan podatak o broju žrtava NATO bompardovanja, već se samo barata procenama koje idu i do 6.000 stradalih.

Ipak, 2014. godine je Fond za humanitarno pravo (FHP) objavio je poimenični popis žrtava koje su stradale od posledica NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.

Kako na mreži X prenosi Naim Leo Beširi, politikolog rodom iz Kragujevca koji živi u Beogradu, prema ovom popisu, u NATO napadima život je izgubilo ukupno 754 ljudi, i to 454 civila i 300 pripadnika oružanih snaga.

Među civilima je 207 srpske i crnogorske nacionalnosti, 219 civila Albanaca, 14 Romskih civila i 14 drugih nacionalnosti. Ukupno je stradalo 274 pripadnika VJ/MUP, i 26 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Na teritoriji Srbije stradalo je 260 ljudi, u Crnoj Gori 10, a 484 na Kosovu. Među poginulim pripadnicima VJ/MUP-a 108 je bilo mlađe od 25 godina – većinom su to bili vojnici na redovnom odsluženju vojnog roka

U Srbiji je najviše civila poginulo u Surdulici (29 žrtava u dva napada); 16 radnika RTS-a u Beogradu; 19 civila u Nišu (u nekoliko napada); 15 u Aleksincu (ukupno); 15 u Grdeličkoj klisuri, kada je NATO pogodio voz u kretanju, uključujući i 3 NN žrtve.

Među žrtvama NATO napada na Kosovu je 77 albanskih civila koji su poginuli u Koriši, kada je NATO gađao bivši vojni objekat u kojem su se, po naredbi srpskih snaga, zadržali tokom noći na putu prema Albaniji; 64 Albanaca, stradalih u Bistražinu dok su, po naredbi srpskih snaga, u koloni išli prema Albaniji; i 29 Albanaca, 7 Srbina i 6 pripadnika VJ koji su stradali na mostu u selu Lužane, dok su autobusom putovali za Prištinu.

“Prema podacima FHP i FHP Kosovo, u periodu od 20. marta do 14. juna 1999. godine, srpske snage su pod parolom ‘odbrana srpske teritorije od NATO agresije i šiptarskih terorista’ ubile 6.901 Albanca koji nisu učestvovali u neprijateljstvima. U istom periodu, pripadnici OVK su ubili 328 srpskih civila i 136 Roma i drugih nealbanaca koji nisu učestvovali u oružanom sukobu” navodi Beširi.

U sukobima između VJ/MUP-a i OVK poginulo je 1.204 pripadnika OVK i 559 pripadnika VJ i MUP-a Srbije.

“U periodu NATO napada, jedinice VJ i MUP-a Srbije samo u opštini Đakovica ubile su 909 albanskih civila, u opštini Orahovac 577, u Mitrovici 362, Vučitrnu 389, Peći 496, Glogovcu 640, Prištini 413, Prizrenu 414, Suvoj Reci 351, itd”, objavio je Beširi pozivajući se na podatke FHP i „Kosovske knjige pamćenja“.

Samo u jednom danu, 27. aprila 1999. godine, srpske snage su u selu Meja ubile 349 albanskih seljaka čija su tela, u najvećem broju, nađena u masovnim grobnicama na policijskom poligonu u Batajnici kod Beograda. Više od 260 seljaka koji su se skrivali u šumama Šutice, Vrbovca i Čikatova, ubijeno je tokom „pretresa terena“ 30. aprila i 1. maja 1999. godine, koji su izvršili pripadnici 37. mtbr VJ, čiji je komandant bio onomad načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Ljubiša Diković.

U istom periodu, pripadnici OVK u Suvoj Reci ubili su 32 srpska civila, u Đakovici 25, u Prištini 22, u Orahovcu 4, u Gnjilanu 5 – ukupno 328 civila srpske nacionalnosti i 136 civila Roma.

Izvor podataka: Baza podataka „Kosovske knjige pamćenja“

 

Add a comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Enable Notifications OK No thanks