EKSKLUZIVNO: MUSLIJU TRAŽI ZAJEDNICU ALBANSKIH OPŠTINA

Prema saznajima Bujanovačkih, Musliju od ostalih lidera traži da ga podrže u predlogu o formiranju svojevrsnog pandana ZSO na Kosovu. Međutim, prema prvim reakcijama, njegova ideja nije naišta na razumevanje albanskih političara

BUJANOVAC, 27.avgust 2015. – Jonuz Musliju, predsednik Nacionalnog saveta Albanaca, pozvao je političke lidere da zakažu zasedanje Skupštine albanskih odbornika, na kojoj bi se zatražilo formiranje zajednice albanskih opština u čiji bi sastav ušli Bujanovac, Preševo i Medveđa – saznaju Bujanovačke.

Musliju, koji je i predsednik lokalnog parlamenta u Bujanovcu na ovaj korak se odlučio reagujući na Sporazum u Briselu između Prištine i Beograda o uspostavljanju mehanizma za početak funkcionisanja Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu koji predstavlja garanciju zaštite prava, ekonomskog i sveukupnog jačanja srpske zajednice sa širokim ovlašćenjima, svojom zastavom, predsednikom i skupštinom. Sproraum o formiranju SZO postignut je u Briselu pre nešto više od dve godine.

Musliju za naš portal kaže da su albanski lideri ovim povodom već održali jedan sastanak u sredu, dok je drugi zakazan za nedelju na kome bi trebalo da bude doneta odluka o zakazivanju Skupštine odbornika:

– Povod za Skupštinu je sporazum o ZSO u Briselu – kaže Musliju, koji potvrđuje da je inicijator sastanka, ali nije želeo ni da potvrdi ni da demantuje naša saznanja po kojima je inicijator ideje za formiranje zajednice albanskih optina na jugu Srbije:

– Sve će biti poznato u nedelju – bio je kratak.

Prema saznajima Bujanovačkih, Musliju od ostalih lidera traži da ga podrže u predlogu o formiranju svojevrsnog pandana ZSO na Kosovu. Uoči početka razgovora u Briselu između predstavnika Prištine i Beograda 2013, albanski lideri tražili su za Albance juga Srbije sva ona prava koja bi dobili i Srbi na Kosovu.

Prema prvim reakcijama, međutim, politički predstavnici Albanaca rezervisani su prema inicijativi Jonuza Muslijua, lidera Pokreta za demokratski progres (PDD) i jednog od vođa Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) koja je novembra 2000.godine ušla u sukob sa državnim oružanim snagama na jugu Srbije, koji se okončao posle šest meseci uz posredovanje NATO i međunarodne zajednice.

Musliju, kao i većina albanskih lidera, želi da kod birača stvori sliku kako nešto radi u korist naroda, a radi se o prikupljanju političkih poena. Njegova ideja je besmislena između ostalog i zbog toga što su Albanci sa juga Srbije nebitni u razgovorima Beograda i Prištine

Nedžat Behljulji, potpredsednik Demokratske partije (DP), koja je u Bujanovu na vlasti zajedno sa srpskim strankama, kaže da se u ovom slučaju radi o političkom marketingu Jonuza Muslijua, koji se neće realizovati u praksi.

– Musliju, kao i većina albanskih lidera, želi da kod birača stvori sliku kako nešto radi u korist naroda, a radi se o prikupljanju političkih poena. Njegova ideja je besmislena između ostalog i zbog toga što su Albanci sa juga Srbije nebitni u razgovorima Beograda i Prištine. Osim toga, na osnovu realne političke slike u Srbiji, takva ideja je neostvariva i neće da je podrži većina albanskih lidera. Prošlo je vreme ratobornih izjava i inicijativa – kaže Behljulji za Bujanovačke.

On dodaje kako podržava dogovor o ZSO postignut u Briselu koji predstavlja „veliki korak ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine“.

Narodni poslanik Šaip Kamberi kaže da će se njegova Partija demokratskog delovanja (PDD) čiji je potpredsednik sutra izjasniti po ovom pitanju:

– Lično mislim da Albanci treba da imaju jedno telo koje će artikulisati njihove interese, ali je veliko pitanje koliko je ideja Jonuza Muslijua u ovom momentu prihatljiva – kaže Kamberi.

Upravo je PDD Rize Halimija 1992. inicirala referendum među Albancima sa pitanjem da li su za stvaranje kulturne i političke autonomije sa mogućnošću pripajanja Kosovu. Iako je preko 90 odsto Albanaca izašlih na referendum na ovo pitanje odgovorilo pozitivno, on nikada nije realizovan a nije ga priznala ni međunarodna zajednica.

N.L.




Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *