Vranje među najzaduženijim gradovima u Srbiji: Dug 10 miliona evra

Bujanovac, 9. februar 2026. Grad Vranje je najzaduženija lokalna samouprava na jugu i četvrta u Srbiji sa dugom od čak 1,18 milijardi dinara (oko 10 miliona evra). Vranje je po dugovanjima odmah iza Beograda, Novog Sada i AP Vojvodina, po podacima koje objavila Uprava za javni dug. Opštine Bujanovac nema na listi, što ne iznenađuje s obzirom da je poznato da opštinske vlasti nisu uzimale zajmove za projekte, već se oslanjaju na donacije.

Prema podacima Uprave za javni dug, ceo iznos duga na lokalu odnosi se upravo na projektne zajmove.

A lokalne samouprave u Srbiji su na kraju 2025. godine bile zadužene ukupno 48 milijardi dinara, što je pet milijardi dinara više nego godinu pre.

Potencijalni nivo duga opština i gradova na osnovu ugovorenih zaduženja sada iznosi 59,6 milijardi dinara, dok je godinu dana ranije bio – 51,8 milijardi dinara.

Pet jedinica lokalnih samouprava u Srbiji u ukupnom dugu na lokalu učestvuje sa 86,7 odsto, od čega samo Beograd sa 68,5 procenata.

Prestonica je najviše zadužena sa 32,84 milijarde dinara. Sledi Novi Sad sa 5,7 milijardi dinara duga, pa AP Vojvodina sa 1,29 milijardi, a potom  Vranje, sa javnim dugom od 1,18 milijardi dinara.

Kragujevac je na petom mestu liste dužnika sa 537,6 miliona dinara.

Sve ostale opštine i gradovi imaju javni dug ispod pola milijarde dinara:

 

Pančevo 490 miliona dinara, Jagodina 477,9 miliona dinara, Novi Pazar 468,8 miliona dinara, Čačak 420,4 miliona dinara, Bačka Palanka 387,5 miliona dinara.

Ovih deset lokalnih samouprava ima učešće u ukupnom dugu 91,3 odsto.

Najveći poverilac duga lokalnih samouprava je Evropska investiciona banka (EIB) koja potražuje 14,6 milijardi dinara.

Sledi Banka Inteza kojoj se duguje 13,2 milijarde dinara, pa Banka Poštanska štedionica koja potražuje 10,5 milijardi dinara.

Učešće stranih kreditora u ukupnom dugu je 36,7 odsto.

Inače, javni dug Republike Srbije je na kraju 2025. godine iznosio 39,34 milijarde evra, odnosno 4.614 milijardi dinara. To je 44,5 odsto bruto domaćeg proizvoda

 

Add a comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Enable Notifications OK No thanks