Sveti Sava

Sveti Sava se slavi danas

Bujanovac, 27. januar 2025. Sveti Sava se slavi danas. Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvetnih ustanova.

Sveti Sava je u istoriji Srba upisan kao jedan od najvećih i najzaslužnijih. Bilo ih je čiji značaj daleko prevazilazi državne i nacionalne okvire Srbije, ali niko se ne može meriti sa istorijskim dometima Svetog Save, ni po plodovima na polju duhovnosti, ni po rezultatima na nivou državnosti ili prosvete. Nema ličnosti naše prošlosti koja se nalazi dublje u srcima Srba.

Od polovine 19. veka Savindan se slavi kao školska slava.

Sveti Sava je slavljen i kao zaštitnik zanata.

Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko.

Kada se zamonašio na Svetoj gori uzeo je ime Sava. Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i autokefalna Srpska pravoslavna crkva.

Svečana pesma ispevana tokom 18. veka u slavu Svetom Savi, najstarija je himna u Srba.

Napisana je na crkvenoslovenskom jeziku i imala je četiri strofe. Javno je izvedena 1839. godine u Segedinu, a posle toga je često izvođena u Srbiji.

Odrekao se svetovnog života i zamonašio veoma mlad, oko 1192. godine, na Svetoj Gori, u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.

U Srbiju se vratio 1208. godine da potpuno izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.

Iza sebe je ostavio više pisanih dela. Najznačajnija su „Žitije Svetog Simeona“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Zakonopravilo“.

U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.

Umro je u Trnovu, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju.

 




Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *