Južnjaci više ne moraju u Beograd, laserske operacije i u Nišu

Bujanovac, 27. mart 2024. (foto UKC Niš) – Građani sa juga Srbije više ne moraju da idu u Beograd, jer se posle dužeg vremena na Klinici za urologiju niškog Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) ponovo rade laserske operacije razbijanja kamena u bubregu, mokraćnoj bešici ili mokraćnom kanalu na minimalno invazivan način. Kako kažu u UKC Niš, ovaj postupak se izvodi najsavremenijim opremom, a pacijenti mogu nakon operacije otići kući i istog dana.

Operacije laserskim „razbijanjem“ kamena radile su se i ranije na niškoj Klinici za urologiju, ali su vremenom aparati zastareli i nisu mogli da se upotrebljavaju. U utorak su urađene prve operacije posle te pauze, a pacijenti koji su operisani su stabilno i dobro se osećaju, pišu Južne vesti.

-UKC Niš ponovo počinje da radi staru metodu, ali sa potpuno novom opremom. Važno je da to znaju ljudi sa celog juga, jer ka našem centru gravitira oko 2,5 miliona ljudi, koji sada ne moraju da zbog toga idu u Beograd – kaže direktor UKC Niš Zoran Perišić.

Prema rečima Dragoslava Bašića, načelnika niške Klinike za urologiju, ova klinika je 80-ih godina bila prva u tadašnjoj Jugoslovaji koja je imala aparat za razbijanje kamena, a ovo je prilika da „vrate stari sjaj“.

-Došli smo do ove savremene tehnologije koja je standard u svim modernim klikama u svetu. Za pacijente je dobit ogromna. Pre svega efikasnost u razbijanju je skoro 100 % i komplikacija je vrlo malo – objašnjava Bašić.

Prve operacije su zajedno uradili stručnjaci sa niške Klinike za urologiju i Klinike za urologiju VMA u Beogradu.

Specijalista urolog VMA Mirko Jovanović istiće da je reč o minimalno invazivnim operacijama, koje traju od 15 do 60 minuta, a oporavak pacijenata je izuzetno brz.

-Radi se endoskopskim putem, ulazimo kroz mokraćni kanal, dolazimo do kamena koji se nalazi ili u bešici, ili u ureteru, ili u bubregu, i uklanjamo ga specijalnim instrumentom, koji se zove fleksibilni ureteroskop, promerom manjim od tri milimetra. Koristi se lasersko vlakno, koje je 270 mikrona, manje od trećine milimetra, koje prolazi kroz taj instrument – objašnjava Jovanović.

Kaže da oko 10 odsto populacije u Srbiji pati od ove bolesti, a da pojava zavisi od mnogih faktora, ali najčešći uzrok jeste loša ishrana i slab unos tečnosti.




Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *