Podgrevanje priča o razmeni: Sever Kosova za sela na jugu Srbije

BUJANOVAC, 3. jun 2019. (foto Demostat)- Profesor američkog Kolumbija univerziteta Dejvid L. Filips, pozivajući se na svoje kosovske izvore, tvrdi da su u toku ozbiljni pregovori između Beograda i Prištine o razmeni teritorija.

On je u intervjuu za BalkanInsight rekao da se „iza zatvorenih vrata“ razgovara o tome da Kosovo prepusti Severnu Mitrovicu i četiri opštine na severu Srbiji, a da zauzvrat dobije između četiri i sedam sela u Preševskoj dolini , kojaa možda neće činiti jedinstvenu teritoriju.

Bujanovačke podsećaju da se albanski lideri sa juga Srbije, ne slažu sa selektivnom razmenom teritorija ili pripajanja Kosovu.

Dejvid L. Filips, direktor programa za uspostavljanje mira i prava na Institutu za proučavanje ljudskih prava Univerziteta Kolumbija, kaže da će, prema njegovim izvorima, jezero Gazivode, ključno za snadbevanje Kosova vodom i strujom, postati teritorija pod međunarodnim protektoratom neke organizacije kao što je, recimo, NATO;  Zajednica srpskih opština biće formirana u drugim delovima Kosova gde žive Srbi i biće nadležna za urbalni i ruralni razvoj, dok ostaje nejasan status rudnika Trepča.

Filips, koji zastupa stav da je ideja o razmeni teritorija loša, u razgovoru za Demostat, podseća da je razmena teritorija primenjivana i ranije, 1947. godine.

Tada je Srbija pripojila sedam sela iz opštine Gnjilane Preševu: Stanec, Madžare, Pečeno, Ranatovce, Depce, Ceravajka i Sefer, dok su pojedina sela pripojena Bujanovcu: Dobrosin, Končulj, Pribovac i Zarbince.

Na drugoj strani, 1959. godine pojedina naselja iz oblasti Raške pripojena su Kosovu, kao i delovi Leška i Zubinog Potoka.

Filips za Demostat ističe da je, kada je reč o ideji podele i razmene teritorija, stav Sjedinjenih Država „nejasniji“ od stava EU. U tom kontekstu, navodi da pojedini u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD podržavaju podelu Kosova, „dok se drugi, uključujući članove Kongresa, protive korekciji granica“.

 

Ova debata je bačena u zasenak neuobičajenim taksama na srpsku robu, što je razumljiv odgovor Beogradu na „čvrste“ taktike, osmišljene kako bi se osujetili napori Kosova da dobije još priznanja na globalnom nivou. Srbija, naprosto, treba da prizna Kosovo unutar njegovih postojećih granica. Takse će biti ukinute, a put Srbije ka članstvu u EU biće ubrzan, jer će ispuniti kriterijume iz Poglavlja 35, smatra Dejvid L. Filips.




One thought on “Podgrevanje priča o razmeni: Sever Kosova za sela na jugu Srbije

  1. Bogoljub Tomic

    Objasni nam profesor sve o teritorijama i nasim zivotima koji,ocigledno za njega i dobar deo ( ne i najveci ) sveta predstavljaju geometrijsku operaciju crtanja linija i brojeva., kao ljudska bica izgleda i da nemamo neku vrednost. Profesor nam je jos jednom potvrdio da je najlakse kada trgujete tudjim teritorijama jer to vam daje komotan pristup da nekome dajete,nekome uzimate,crtate linije kako vam odgovaraju pa ako se sutra predomislite onda sve izbrisete,nista ne vazi,vec krenete sa novim planom. Kao da je neka igra i zabava. Mozda bi se i mi tako ponasali da je njegova teritorija u polozaju kakvom smo mi.Vidi li profesor u svima nama ljude ili smo za njega samo brojevi koji nemaju osecanja,niti znaju da razmisljaju Nacrtamo granice i kome kako zapadne. Cemu i sluzi ovaj tekst koji se ne razlikuje od stotina slicnih koje smo citali i po cemu se on vrednosno izdvaja ?! Po nicemu sem da kod svih nas,gradjana navedenih teritorija izaziva dodatno nagadjanja gde se neki nadaju a neki strepe. Bilo bi lepo kada bi se profesor oglasio jednim tekstom gde poziva sve gradjane ovog dela sveta da se ne dele po nikakvim razlozima,da snazno zagovara mir i toleranciju,da promovise neke vrednosti koje bi doprinele boljoj organizaciji svakodnevnog zivota i kada bi dao neke ideje kako da otvaramo fabrike,radna mesta,zadrzimo mlade ljude,podignemo kulturne i sportske aktivnosti i tako zivimo jedan skroman ali siguran zivot bez tenzija. Dosta nam je toga,zivot nam prodje pored lazljivih politicara,laznih analiticara i tgovaca ljudskim dusama.
    za kraj,pitao bih profesora kakvo je njegovo razmisljanje o Kataloniji,Palestini ? Sta misli o Siriji i Iraku ? Jesu li ljudi sa tih prostora zasluzili ono sto imaju i jesu li zasluzili to sto traze ?

    Reply

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *